Monday 17 February 2020
Home      All news      Contact us      English
oslobodjenje.ba - 5 days ago

Država dopustila nelojalnu konkurenciju i damping cijene u pivarskoj industriji 

Omjer uvoznog i domaćeg piva na bh. tržištu je oko 70 posto. U drugim zemljama u Evropi taj je omjer oko 10 posto, a u rijetkim slučajevima u zemljama koje nemaju dugu tradiciju u proizvodnji piva taj omjer doseže i do 20 postoPrije par godina pisali smo o stanju u pivarskoj industriji u BiH, upozoravajući da država ne čini apsolutno nikakve napore da zaštiti domaću proizvodnju. Od tada do danas stanje se samo još dodatno pogoršalo, zbog čega predstavnici Grupacije proizvođača piva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da nije bilo nikada gore, a da, nažalost, nema čak ni naznaka da bi se nešto u narednom periodu moglo popraviti. Sudeći prema posljednjim trendovima, stanje u budućnosti može biti samo još i gore, jer posljednje dvije godine se bilježi enorman pad cijena uvoznog piva, uprkos činjenici da su troškovi proizvodnje i izvoza enormno porasli. Sve to veoma jasno ukazuje na nelojalnu konkurenciju i damping cijene, što se zakonski sprečava u svim tržišno orijentisanim privredama osim, naravno, u Bosni i Hercegovini. Grupacija proizvođača piva u BiH je s tim u vezi nedavno uradila sveobuhvatnu studiju pod nazivom “Reperkusije uvoznih cijena na pivarsku industriju BiH sa zaključcima i preporukama mogućih mjera”, u kojoj je sve veoma jasno poredano. No, ključni problem je opet u ovdašnjoj administraciji, koja, u ovom slučaju, nedosljedno provodi pravila u utvrđivanju transakcijskih vrijednosti cijena piva. I tu upravo dolazimo do ključnog problema ove države. Propisi koje treba primijeniti Postoje važeći zakonski propisi, postoje važeći podzakonski propisi koje samo treba primijeniti, ali ne postoji volja u državnim institucijama da se dosljedno primjenjuju važeći zakoni. Zbog toga u BiH već godinama imamo pokrivenost uvoza izvozom piva od samo 2,6 posto, pri čemu, da cijela stvar bude još tragičnija, instalisani kapaciteti u pivarskoj industriji su iskorišteni ispod prosjeka. U pivarskoj industriji BiH zaposleno je oko hiljadu ljudi, a kompanije ispunjavaju redovno sve obaveze prema državi koja bi ih u ovakvim situacijama morala zaštititi. Omjer uvoznog i domaćeg piva na bh. tržištu je oko 70 posto. U drugim zemljama u Evropi taj je omjer oko 10 posto, a u rijetkim slučajevima u zemljama koje nemaju dugu tradiciju u proizvodnji piva taj omjer doseže i do 20 posto. Nažalost, čak i takav omjer u BiH može postati još i gori, jer, naprimjer, prosječne cijene uvoznog piva iz Hrvatske su ranije bile oko 130 KM po hektolitru, a danas su 78,17 KM. Cijene uvoznog piva iz Srbije su 54,76 KM po hektolitru, a iz Crne Gore 78,76 KM. Pri tome cijena hektolitra domaćih proizvođača je 135 do 140 KM. U evropskim zemljama cijena hektolitra piva doseže i do 200 KM, jer, naprosto, već godinama troškovi koji utiču na cijenu proizvodnje i izvoza piva enormno uporno rastu, što u ovom konkretnom slučaju jasno ukazuje na sumnju na damping cijene. Čak i bh. zakoni u ovakvim slučajevima nalažu intervenciju države, ali nažalost ovdašnju administraciju je jako teško natjerati da poštuje i primjenjuje lokalne zakone. Ona lakonski na sve kaže da ima prostora za smanjenje cijena domaćih proizvođača. Čitajte kolumne Eldara Dizdarevića: BH Telecom u misiji razvoja BiH Napretka nema sve dok imamo javna preduzeća u koja hrle mase neukih i neodgovornih poslušnika Kamate u BiH, Hrvatskoj i Srbiji na istom nivou Bh. pivari pak kažu da bi bila dovoljna i sama dosljedna primjena Zakona o carinskoj politici BiH i drugih relevantnih podzakonskih akata kako bi se utvrdile transakcijske vrijednosti cijena piva, a to onda znači uvezivanje sa povezanim pravnim licima, s obzirom na to da ono što se uvozi u BiH su uglavnom piva iz većih koncerna, kod kojih se lako može dokazati transakcijska vrijednost takvih piva. Dodaju i da je takav prekomjerni uvoz piva u BiH uglavnom zabilježen iz Srbije (cijene uvoznog piva 54,76 KM po hektolitru), a znatno manje iz Hrvatske i Crne Gore, zbog čega uvozna piva dominiraju na ovdašnjem tržištu. Omjer uvoznog i domaćeg piva na bh. tržištu je oko 70 posto/ Bh. pivari posebno ističu da država u ovakvim slučajevima ne primjenjuje važeća zakonska pravila i u slučaju kontrole uvoza, pri čemu pojedini proizvodi ulaze na bh. tržište bez laboratorijskih analiza i kao takvi se stavljaju na tržište BiH. Dodaju da je veoma rijetka i samo izuzetna praksa uzimanja uzoraka piva pri uvozu za potrebe ispitivanja njegovog sastava, svojstava i kvaliteta, a državni organi tolerišu i nepravilno i/ili nepotpuno deklarisanje piva pri uvozu (naprimjer, na uvoznim etiketama se ne nalaze tačni uvoznici piva unutar BiH kako se ne bi znalo ko je uvoznik i ko je odgovoran za taj proizvod). “Ono što je vidljivo svake godine jeste agresivan pristup uvoznika na našem prostoru, a mi imamo ogromne barijere kad je u pitanju izvoz piva. Mi tražimo samo reciprocitet i da se primjenjuju zaštitne mjere kad su u pitanju domaći proizvodi“, kazao je tim povodom direktor Tuzlanske pivare. Sada moramo malo u pomoć pozvati ekonomsku teoriju. Da li je uobičajeno na slobodnom tržištu da država u ovakvim slučajevima reagira i šta ona može učiniti? Da, potpuno je normalno da država u ovakvim slučajevima reagira kako bi zaštitila domaću proizvodnju, a to je posebno učestala pojava u najjačim svjetskim ekonomijama i predvodnicima slobodnog tržišnog kapitalizma, poput SAD-a, Njemačke, Japana, Kanade, Velike Britanije i tako dalje. Sve razvijene kapitalističke države itekako štite domaću proizvodnju i za razliku od nas - time se hvale. Posebno su osjetljivi na sve oblike i pojave damping cijena i tom problemu pristupaju rigorozno. Podsjetimo se sada šta je damping. Damping je, prema definiciji, postupak uništenja konkurencije prodajom proizvoda po cijenama koje ne pokrivaju troškove proizvodnje, a koji se provodi u cilju sticanja monopola, duopola ili oligopola na nekom tržištu. U ovom konkretnom slučaju imamo veoma jasne pokazatelje - cijena uvoznog piva 54,76 KM po hektolitru, cijena domaćeg piva 130 do 140 KM, a cijena piva u Evropi i do 200 KM po hektolitru. A zašto se rade i koriste damping cijene? Vremenom je, naime, primijećeno da velike međunarodne korporacije nastoje stvoriti monopol izvan vlastite zemlje kako bi ostvarile ekstra zaradu i prevashodno uništile konkurenciju. U postupku stvaranja monopola na stranim tržištima najprije se uništava uglavnom domaća konkurencija izvozom i prodajom proizvoda po damping cijenama (cijena koja ne pokriva troškove proizvodnje), pri čemu se potrošači na tom tržištu ne mogu nadati ničemu dobrom. Bugarski primjer Doduše, potrošači samo u početnoj fazi mogu ostvariti neku korist pošto kupuju jeftinu robu, ali kada konkurencija na tržištu propadne, onda se cijena podiže te tada potrošači moraju plaćati daleko višu cijenu. Potpisnik ovih redova je promatrao jedan takav proces u Bugarskoj. Postojale su tri dnevne novine iste cijene i otprilike istog tržišnog udjela. Onda je jedna velika strana korporacija kupila jedne novine i počela ih prodavati po cijeni nižoj od proizvodne, pri čemu je cijena reklamnog prostora smanjena za 200 posto. Naravno, to je ubrzo uništilo preostale dvije novine. Ali potrošači nisu imali previše koristi od toga. Čim je uništena konkurencija, cijena jedinih preostalih novina na tržištu je udvostručena u odnosu na početnu, a cijena reklamnog prostora povećana za 400 posto. S obzirom na to da su druge dvije novine praktično uništene, na tržištu su ostale samo jedne, čime je veoma uspješno stvoren monopol i to na slobodnom (kapitalističkom) tržištu. Sličan proces ovih dana i godina gledamo i kod nas, samo u pivarskoj industriji. Imamo veoma jasne naznake damping cijena u posljednje dvije godine, a prema međunarodnim propisima, u ovakvim je slučajevima dozvoljena antidamping carina. Na stranici Direkcije za evropske integracije BiH nalazimo da su antidampinške carine instrument trgovinske politike Evropske unije, čija je svrha izjednačavanje cijena proizvoda. Evropska unija uvodi ove carine u slučajevima dokazanih damping cijena, kao i u slučajevima ako određena država subvencionira robu koju izvozi na unutrašnje tržište EU. U oba slučaja cilj je da se spriječi privilegirani položaj nekih kompanija ili proizvodnih grana u odnosu na druge, jer je monopolsko poslovanje nespojivo s principima tržišne ekonomije. Isto kažu i naši (prepisani) zakoni. Samo ih treba primijeniti.

Related news

Latest News
Hashtags:   

Država

 | 

dopustila

 | 

nelojalnu

 | 

konkurenciju

 | 

damping

 | 

cijene

 | 

pivarskoj

 | 

industriji 

 | 
Most Popular (6 hours)

Most Popular (24 hours)

Most Popular (a week)

Sources