Sunday 31 May 2020
Home      All news      Contact us      English
oslobodjenje - 9 days ago

Saša Trivić: Očekujemo otkaze za 15.000 radnika u Republici Srpskoj

Za vrijeme prethodne ekonomske krize, 2008. godine, privreda je bila znatno više kreditno zadužena. Kriza se u 2008. u Evropu prelila iz Amerike. Dolazak ove krize nije ekonomske prirode. Ona je došla u jednom danu i pogodila je istovremeno i Evropu i Ameriku i zaledila kompletnu privredu.
Ovo u razgovoru za Oslobođenje kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca i direktor pekarsko-slastičarskog preduzeća Krajina Klas Saša Trivić. Ističe da u Srpskoj trenutno nema ekonomski ugroženih preduzeća, ali nema ni dovoljno ekonomske aktivnosti. Jasna poruka - Situacija u BiH će prevashodno zavisiti od situacije u Evropi. Ukoliko se evropska privreda probudi, nećemo imati većih problema. Ali, mnogo toga zavisi i od samih građana - da li će živjeti i raditi u strahu ili će živjeti i raditi normalno. Nikome nije baš najjasnije da li je korona toliko opasna ili nije, tako da će vjerovatno naredni mjesec opredijeliti mnoge kako će da se ponašaju, govori Trivić. Najavljeno je otvaranje granica. Da li će to odmah pomoći privredi? - Otvaranje granica je druga najvažnija stvar za privredu, jer mnogi moraju da odu u inostranstvo zbog poslova i njima otvorene granice predstavljaju poslovni spas. Otvaranje granica je bitno i zbog morala stanovništva, jer svi i dalje žive i rade u strahu. Kada se granice otvore, to će biti jasna poruka da je i opasnost daleko blaža. I na kraju, potrebno je da se otvore granice, jer je potrošnja u maloprodaji u značajnom padu. Rekli ste da je otvaranje granica druga najvažnija stvar za privredu. Šta je prva? - Najvažnija stvar za privredu u ovom trenutku je da se obezbijede sredstva za njenu likvidnost. To je neophodno onima koji su potrošili novac za plate i dobavljače, a koji nisu radili u punom kapacitetu u potonja dva mjeseca. Njihovi tokovi novca su presječeni. Da li je moguće brzo riješiti problem potrošnje u maloprodaji koja je, kako ste rekli, u značajnom padu? - Ljudi su u strahu. Štede novac, jer ne znaju šta će biti sutra ili za deset dana. Boje se hoće li ostati bez posla ili ne, da li će dobiti platu ili ne. Svaki signal koji bi im pokazao da se stvari kreću nabolje je više nego dobar i potreban. Koje su grane privrede najviše pogođene pandemijom koronavirusa? - Ne postoji nijedna grana privrede koja nije pretrpjela određenu štetu. Kod nekih se ta šteta manifestovala odmah, a kod nekih će tek da se manifestuje. Do sada su najviše pogođeni ugostiteljstvo, turizam i lokalni saobraćaj. --- Dosad smo dobili vatrogasne mjere --- Oni su u veoma teškoj poziciji. Značajne gubitke i probleme imaju i drvoprerađivači i metalni sektor, odnosni svi oni koji svoje proizvode izvoze.
Svi rade sa smanjenim kapacitetom. Postoje li podaci koji jasno govore o broju onih koji su ostali bez posla? - Dosadašnji podaci pokazuju da je bez posla u Srpskoj ostalo između dvije i četiri hiljade radnika. Trenutno nemamo trend povećanja, ali dosta toga zavisi od narednih 15 ili 30 dana. Potrebno je da se popravi, odnosno pojača potrošnja da bismo govorili o minimalnoj šteti kada su radna mjesta u pitanju. Postoje preduzeća koja će u narednom periodu u potpunosti zaustaviti rad ili će raditi sa značajno smanjenim kapacitetima. Najveće probleme će imati oni koji posluju u javnom saobraćaju. Ako građani ne budu normalno živjeli, oni neće imati prihode. Kritični su i turizam i ugostiteljstvo. Bez normalnog života, nema ni normalne privrede. --- Otvaranje granica je druga najvažnija stvar za privredu, jer mnogi moraju da odu u inostranstvo zbog poslova i njima otvorene granice predstavljaju poslovni spas --- Možemo očekivati da u narednom periodu dođe do otpuštanja radnika. Poslodavac uz pomoć države može da preživi mjesec ili dva. Ali, ako znate da šest mjeseci nećete imati goste u hotelu, onda nemate drugu opciju nego da smanjite broj radnika. Očekujem da bude smanjen broj radnika.
Privreda Republike Srpske ima između 150 i 170 hiljada radnika. Ukoliko ostane ovakvo stanje kakvo je sada, imali bismo gubitak od deset do 15 hiljada radnika. Međutim, ni to nije previše, ma koliko to grubo zvučalo, ako znamo da smo 2008. godine izgubili više od 20.000 radnih mjesta. Dobra stvar je što preduzeća nisu ekonomski ugrožena u smislu kredita. Koje su najvažnije mjere koje mogu pomoći privredi? - Sve što se do sada radilo, predstavljalo je vatrogasne mjere. Pomagalo se privrednicima da isplate plate radnicima, ali ne postoje kreditne linije koje mogu značajnije pomoći privredi. Bitno je da se poslovi što prije otvore, a potom treba pomoći onima koji krenu u proizvodnju. Finansijsku pomoć su dobili svi koji su trebali da je dobiju. Sad je vrijeme za druge vidove pomoći, koji će nam omogućiti da spasimo što više radnih mjesta. U Savezu sindikata RS-a kažu da su na budžetska sredstva prvi nasrnuli oni privrednici koji su ostvarivali višemilionsku dobit. Kako to komentarišete? - To nije tačno i to može reći samo onaj ko ne poznaje poslovanje preduzeća. Sva dobit jednog preduzeća se potroši u investicije. Preduzeće može imati zalihe za mjesec ili dva, ali sve preko toga predstavlja značajan problem za svaku kompaniju. Čekanje umjesto otkaza Dobit, naravno, postoji, ali ona je investirana. Nisam čuo da su na budžetska sredstva nagrnuli oni sa najvećom dobiti. Čuo sam zapravo suprotno - da mnogi među njima nisu ni tražili takvu vrstu pomoći. Da li ste otpuštali radnike u Krajina Klasu? - Skoro 200 radnika je bilo na čekanju. Trenutno radimo sa 65 posto proizvodnih kapaciteta. Bili smo i na 50 odsto. Ako se popravi stanje, neće biti otpuštanja. Ako se ovakva situacija produži, moraćemo da razmišljamo i o takvim mjerama. Za sada nema naznaka da će se to desiti.

Related news

Latest News
Hashtags:   

Trivić

 | 

Očekujemo

 | 

otkaze

 | 

radnika

 | 

Republici

 | 

Srpskoj

 | 
Most Popular (6 hours)

Most Popular (24 hours)

Most Popular (a week)

Sources