Sunday 16 December 2018
Home      All news      Contact us      English
oslobodjenje.ba - 26 days ago

HDZ želi zakonima mijenjati poredak

Omer Ibrahimagić, ekspert iz oblasti ustavnog prava i političkog sistema, za Oslobođenje kaže da BiH nikad nije bila država neke stranke ili plemenske grupePenzionisani profesor Omer Ibrahimagić za Oslobođenje je iznio mišljenje o aktuelnoj političkoj situaciji, Centralnoj izbornoj komisiji i raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, ali i o nadzoru nad Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, Sudom i Tužilaštvom BiH. Amandmani na Ustav Nekadašnji sudija Ustavnog suda SFRJ i prvi predsjednik Ustavnog suda FBiH, te istaknuti pravnik i ekspert iz oblasti ustavnog prava i političkog sistema smatra da aktuelni zahtjevi koje HDZBiH postavlja “nisu postavljeni da se riješi problem, nego da se poredak mijenja mimo Dejtonskog sporazuma i to po zakonima, a ne Ustavom”. I to, tvrdi profesor, međunarodna zajednica dozvoljava, jer tako imaju razloga ostati u BiH. - Evo i Dodik kaže da će se zalagati za odlazak OHR-a i trojice sudija Ustavnog suda BiH. Ne može on to uraditi. Pa, ne može ni Savjet bezbjednosti to uraditi. To može samo potpis predsjednika Srbije, predsjednika Predsjedništva BiH kao odluka Predsjedništva, potpis i predsjednika Hrvatske. Oni su potpisnici Dejtonskog sporazuma. Prema tome, ja računam da nikada BiH neće pristati na odlazak visokog predstavnika dokle god nama Srbija i Hrvatska, preko svojih satelita ovdje, uređuju državu i odnose među narodima, kaže Ibrahimagić. Dalje tvrdi da “prvi put Dejtonskim sporazumom međunarodni poredak priznaje narod Bošnjaka kao politički narod”. - A to su htjeli da unište našim klanjem, ubijanjem i protjerivanjem iz BiH. Tu su poraženi. Drugi njihov poraz je da BiH obesmisle kao suverenu i nezavisnu državu. Ali, to rade hiljadu godina bezuspješno. A znate li zašto? Moje izučavanje pokazuje da su Bosnu kao društvo stvorili ljudi, pripadnici različitih religija, koji su zajedno živjeli na ovom prostoru. Ona nikad nije bila država neke stranke ili plemenske grupe, nego je od početka multivjerska. Čak ni kad se nije znalo za građanina. Pripadali su različitim vjerama, ali su ljudi htjeli zajedno da rade. Nisu oni bili u suživotu, nego u zajedničkom životu. Jedni od drugih kupovali, pazarili, radili, trgovali, posuđivali, priča Ibrahimagić. Podsjeća da su Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown objavili amandmane na Ustav Federacije i RS-a u provođenju presude Ustavnog suda BiH iz 2002. o konstitutivnosti sva tri naroda. “Parlament Federacije i Skupština RS-a nisu usvojili te amandmane kao svoje, nego ih je natjerao visoki predstavnik. Oni njih ne mogu mijenjati, dokle god ih ne usvoje kao svoje. Ali, niko to ne radi. Mi 16 godina ne provodimo amandman koji doslovno kaže da se općinski organi vlasti proporcionalno biraju prema popisu stanovništva iz 1991. Nijedni izbori za lokalne organe vlasti nisu provedeni tim amandmanom. A zašto? Pa, zato što su etnički očišćeni. Ako bi se izbori proveli prema popisu iz 1991. u ovakvim etnički očišćenim regionima, možete ići samo na to da se odredi kvota. Ako je 25 odbornika skupštine opštine ili vijećnika, onda da se zna koliko je bilo stanovnika muslimana, pravoslavaca, katolika i ostalih i onda se odredi kvota. Recimo, opština Srebrenica je imala 72 posto Bošnjaka, kvota je 70 posto bošnjačkih predstavnika u Skupštini opštine. Biraj najveći broj onih ljudi koji tu žive i koji imaju pravo glasa. I završena priča, kaže nam Ibrahimagić. Zaprepašćujuće je, tvrdi, da kantoni sa većinom hrvatskog stanovništva uopšte nisu Srbe unijeli kao konstitutivan narod. - Na jednom predavanju u Mostaru rekao sam im da su prema popisu stanovništva iz 1991, Bošnjaci imali 44,06 posto, Hrvati 43,90 posto i to dakle ne daje ni jednom ni drugom narodu nijedno odborničko mjesto, smatra profesor. Ibrahimagić ističe da pripadnik etničke grupe ne može imati političku vlast. - Može imati samo vlast nad etničkom grupom, interno određenu, ali da on potegne vlast zbog toga što pripada toj etničkoj grupi pa da vlast iskoristi, to je zloupotreba. To ne može on, već samo institucija. I riješen problem za minutu. Ali, neće ljudi da se riješi problem, zaključuje profesor. Nadalje tvrdi da je “kao posljedica agresije na BiH od međunarodnog priznanja države 6. aprila 1992. pa do danas, spora transformacija naše ukupne svijesti”. Podsjeća da smo i u vrijeme socijalističkog poretka imali skupštinski sistem vlasti, a amandmanima smo ponovo uveli parlamentarni sistem. Od 1990. imamo podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. U ono vrijeme (predratno, op. a) vladao je jednopartijski sistem i članovi partijskih rukovodstava istovremeno su bili članovi i zakonodavne i izvršne i sudske vlasti. Razumije se, kaže profesor, da u takvom sistemu mozak te vlasti (partija) hoće da ima nadzor. Predstavnici građana - I razumije se i nastoji u demokratiziranom takvom poretku, da to ne traži centralni komitet, nego da to traži parlament. Prema tome, ako sad taj sistem prenesemo ovdje, onda se razumije da ćemo naići na razne komentare vezano za zahtjev VSTV-a da oni, Tužilaštvo BiH i Sud BiH budu na određen način izuzeti iz obaveza nadzora Parlamenta nad njihovim radom. Ako Parlament donosi zakone, on donosi i Zakon o VSTV-u, zakone o organizaciji sudova i tužilaštava. Prema tome, Parlament ima mogućnost da mijenja zakone koje je donio, ali nema mogućnost da mijenja Ustav. I ako je Ustavom utvrđeno da su to tri stuba vlasti, onda ne može ni zakonodavna vlast vršiti nadzor nad sudskom vlašću, naglašava Ibrahimagić. Razmišljajući o tome, nametnula mu se ideja da oni godišnje izvještaje o svom radu predočavaju javnosti. - Oni odgovaraju ustvari čitavom društvu. Parlament odgovara za svoj rad, pa neka sam podnese godišnji izvještaj, a ne da mu taj izvještaj pravi statistički zavod. Onda i VSTV treba pred javnost izaći sa izvještajem o svom radu. I ti izvještaji bi trebali biti objavljeni u Službenom glasniku BiH, Službenom listu FBiH i kantonalnim službenim listovima. I onda, razumije se, mogu i građani samoinicijativno, ili asocijacije, imati uvid i postavljati pitanja vezano za to. Smatram da je parlament politički predstavnik građana. I on je na neki način odgovoran i za sudsku vlast. Zašto? Pa, naprimjer, imate danas žalost policije i tužilaštva da im sudovi odbacuju njihove prijave. Ko analizira zbog čega se odbacuju prijave i zašto?, pita se na kraju profesor Ibrahimagić.

Related news

Latest News
Hashtags:   

zakonima

 | 

mijenjati

 | 

poredak

 | 
Most Popular (6 hours)

Most Popular (24 hours)

Most Popular (a week)

Sources